Zatvori oglas

Prilikom odabira mobilnog telefona mnogi se ljudi orijentiraju na performanse, zaslon i možda kapacitet pohrane prema fotografskoj opremi. Današnji pametni telefoni to često imaju na doista visokoj razini, a ono što ne mogu ponuditi u fizičkim parametrima često nadoknađuju softverom.

Danas ćemo pokušati odgovoriti na pitanja kao što su: Je li broj megapiksela u pametnim telefonima bitan ili kako donijeti informiranu odluku pri kupnji pametnog telefona u pogledu fotografskih mogućnosti?

Jesu li megapikseli važni?

Mora se reći da se mnogi proizvođači telefona klade na ovu vrijednost u marketinškom smislu. No, je li broj megapiksela jedini pokazatelj prema kojem se procjenjuju fotografske mogućnosti kamere u našim uređajima?

Odgovor je ne, broj megapiksela nije jedini faktor koji treba uzeti u obzir pri kupnji telefona. Iako je to svakako važno, drugi čimbenici i komponente koje čine kameru također utječu na kvalitetu dobivenih slika. Na kraju se sve svodi na međuigru hardvera, softvera i, naravno, vaših osobnih preferencija.

klon

Kada govorimo o fotografiji, najvažnija veličina je svjetlost. Profesionalni fotoaparati primarno koriste otvor blende, koji je veličina otvora leće, kako bi regulirali količinu svjetlosti koju primaju, iako vrijeme ekspozicije ili ISO postavke također utječu na količinu svjetlosti koja ulazi. Međutim, većina pametnih telefona nema luksuz podesivog otvora blende, iako postoje iznimke. Samsung je, primjerice, prije nekoliko godina izbacio nekoliko flagship telefona s promjenjivim otvorom blende, a Huawei trenutno ima model Mate 50 koji je također opremljen time. Međutim, u velikoj većini slučajeva proizvođači ne žele izgubiti puno prostora na uređaju ili pretjerano potrošiti na postavljanje zaslona u svoje telefone. Optički efekti vezani uz korištenje otvora blende mogu se vrlo uspješno postići softverom. Međutim, to ne znači da trebamo potpuno zanemariti ovaj parametar. Općenito, što je veći otvor blende, senzor kamere će moći raditi s više svjetla, što je poželjno. Otvor blende se mjeri f-brojevima, pri čemu manji broj odgovara većem otvoru blende.

Žarišna duljina i leća

Drugi važan čimbenik je žarišna duljina. Da biste to razumjeli, najbolje je ponovno pogledati rješenje za tradicionalnu kameru. Ovdje svjetlost prolazi kroz leću, gdje se fokusira na određenu točku, a zatim je hvata senzor. Žarišna duljina, mjerena u milimetrima, je dakle udaljenost između senzora i točke u kojoj svjetlost konvergira. Što je niža, to je širi kut gledanja, i obrnuto, što je veća žarišna duljina, to je uži kut gledanja.

Žarišna duljina kamere pametnog telefona je otprilike 4 mm, no ta je brojka praktički besmislena s fotografske točke gledišta. Umjesto toga, ova brojka je dana u ekvivalentu od 35 mm, što je ono što bi bilo potrebno za postizanje istog kuta gledanja na fotoaparatu punog formata.

Veći ili manji broj nije nužno bolji ili lošiji, ali većina današnjih pametnih telefona ima barem jednu širokokutnu kameru s kratkom žarišnom duljinom jer korisnici žele uhvatiti što širu scenu na svojim slikama. Cijenit ćete ovu značajku i prilikom vlogiranja, na primjer. Sa širokokutnim objektivom zahvatit ćete više prostora i nećete morati često posezati za dodacima poput selfie štapova, raznih držača i slično.

Objektiv je od temeljne važnosti za žarišnu duljinu fotoaparata. Sastoji se od nekoliko elemenata i zaštitne leće, a zadatak mu je savijati i fokusirati svjetlost na senzor slike.
Ovdje postoji problem zbog činjenice da se svjetlost različitog spektra boja savija na različite načine jer ima različitu valnu duljinu. Rezultat toga su razne vrste izobličenja i aberacija, s kojima se proizvođači pametnih telefona nose kako na komponentama samog uređaja tako i na softveru. Nijedan objektiv nije savršen, a to dvostruko vrijedi za mobilne uređaje jer ovdje radimo s vrlo malim dimenzijama. Unatoč tome, neke trenutne leće za mobitele imaju izvanredne rezultate.

Fizika distorzije i refleksije prilično je složena, što je najvjerojatnije razlog zašto mnogi proizvođači telefona ne žele objavljivati informace o svojim objektivima zajedno s drugim specifikacijama. Ako imate mogućnost, u tom smislu najbolje je prvo testirati mogućnosti kamere, a zatim odlučiti odgovara li vam ponuđeni izlaz.

senzor

Senzor je prilično bitan dio hardvera kamere koji pretvara sirove optičke podatke u električne podatke informace. Njegova je površina prekrivena milijunima pojedinačnih fotoćelija koje rade na temelju intenziteta primljene svjetlosti.

Što su pojedinačne ćelije veće, bolje hvataju svjetlost i mogu reproducirati vjernije vrijednosti, posebno u situacijama slabog osvjetljenja. Jednostavno rečeno, može se reći da je veći senzor bolji izbor u većini slučajeva, iako drugi čimbenici kao što je broj piksela senzora ili veličina pojedinačnog piksela također igraju ulogu.

Boje

Autentičan prikaz boja važan je za svakog fotografa. Za njihovo dobivanje koriste se filtri u boji, obično crveni, zeleni i plavi. Procesor slike koji primjenjuje ove boje na vrijednosti svjetline svakog okvira za fotografije ima informace o njihovom rasporedu, koji mu služi za stvaranje nastale slike. Većina telefona koristi tzv. Bayer filter boja koji se sastoji od 50% zelene, 25% crvene i 25% plave (RGGB), a razlog prevladavanja zelene boje je što ljudsko oko tu boju vidi bolje od ostalih.

1280px-Bayer_pattern_on_sensor.svg
Izvor: wikipedia.org

Razni proizvođači eksperimentirali su i s drugim vrstama filtera ili ih pokušavaju modificirati, što se tiče npr. tvrtke Huawei koja je tradicionalni Bayer filter zamijenila zelenim i žutim kako bi povećala osjetljivost, što je doista dalo rezultate, ali u na nekim slikama možete vidjeti malu neprirodnu žutu nijansu. Senzori s RGGB filtrom obično imaju bolje rezultirajuće slike jer algoritmi koje koriste postoje dulje i stoga su zreliji.

Procesor slike

Posljednji bitan dio fotografske opreme pametnog telefona je slikovni procesor. Potonji, kao što je već navedeno, brine se za obradu informacija dobivenih od senzora pomoću leće. Različiti proizvođači koriste različita rješenja i pristupe u tom smjeru, stoga ne čudi da će ista RAW fotografija izgledati drugačije od Samsung, Huawei, Pixel ili iPhone telefona, a niti jedna metoda nije bolja od druge. Neki ljudi više vole Pixelov HDR tretman u odnosu na konzervativniji i prirodniji izgled koji vam daje iPhone.

Pa što je s megapikselima?

Jesu li doista toliko važni? Da. Kad fotografiramo, očekujemo da ćemo uhvatiti određenu razinu autentičnosti. Umjetničke namjere na stranu, većina nas želi da naše fotografije budu što bliže stvarnosti, što je jasno razbijeno vidljivom pikselacijom. Da bismo postigli željenu iluziju stvarnosti, moramo se približiti razlučivosti ljudskog oka. To je oko 720 piksela po inču za osobu savršeno zdravog i neograničenog vida kada se gleda s udaljenosti od oko 30 cm. Tako, primjerice, želite li ispisivati ​​fotografije u standardnom formatu 6 × 4, potrebna vam je rezolucija od 4 × 320, odnosno nešto manje od 2 Mpx.

Ali to postavlja pitanje: Ako je 12 Mpx blizu granice onoga što prosječna osoba može vidjeti, zašto Samsung ima Galaxy S23 Ultra 200 Mpx? Postoji nekoliko razloga, ali jedan od najvažnijih je tehnika koja se zove pixel binning, gdje se kvadrat od četiri koristi umjesto jedne fotoćelije za prikupljanje informacija, učinkovito umnožavajući njegovu veličinu nauštrb rezultirajuće rezolucije slike. Naravno, bilo bi moguće jednostavno napraviti veće fotoćelije, ali spajanje manjih zajedno nudi prednosti s kojima se veći senzori ne mogu mjeriti, kao što su bolje HDR slike i mogućnosti zumiranja, što je također vrlo važna značajka za mnoge korisnike.

Dakle, megapikseli su svakako bitni u trenutnim uvjetima, ali vrijedi pogledati i druge tehničke podatke kamere vašeg budućeg pametnog telefona, poput opreme za leće, senzora ili procesora. Danas, kada zahvaljujući snimanju u RAW formatu možemo malo vidjeti ispod haube softverske čarolije proizvođača, moguće je fotografirati mobitelom na stvarno dobroj razini.

Danas najčitaniji

.